Održana predavanja u organizaciji HKD Split
Prvo predavanje pod naslovom:
Synthesis and modification of pyrazole derivatives as potential bioactive molecules
Sinteza i modifikacija derivata pirazola kao potencijalnih bioaktivnih molekula
održala je dr. sc. Vilija Kederienė Izvanredni profesor organske kemije, prodekan za nastavu, Fakultet kemijske tehnologije, Tehnološko sveučilište u Kaunasu
Sažetak: Pirazolni spojevi zanimljivi su zbog svoje svestranosti u biološkoj aktivnosti i organskoj sintezi. Postoji niz lijekova koji sadrže pirazolni fragment, poput Rimonabanta, Celekoksiba ili Pentiopirada. Pirazolovi spojevi pokazuju farmakološku aktivnost u liječenju malarije, raka i raznih virusnih ili bakterijskih bolesti. Iako su pirazolni spojevi jedna od najproučavanijih skupina, oni ostaju relevantni. U ovom predavanju bit će predstavljeni novi pirazolni sustavi dobiveni primjenom atomski ekonomičnih i jednostavnih metodologija sinteze i funkcionalizacije, koji bi mogli pronaći pouzdanu praktičnu primjenu u raznim područjima kemije.
Drugo predavanje pod naslovom:
Synthesis and modification of indole scaffolds containing N-heterocycles
Sinteza i modifikacija indolnih skeleta koji sadrže N-heterocikle
održala je dr. sc. Vida Malinauskienė, AIzvanredna profesorica organske kemije, Voditelj studijskih programa kemije, Fakultet kemijske tehnologije, Tehnološko sveučilište u Kaunasu
Sažetak: Ovo predavanje obuhvatit će trodijelni znanstveni put od sinteze i modifikacije nativnih analoga auksina (indol-3-ilectena kiselina) s ciljem njihove primjene kao biljnih hormona do hibrida indola i oksadiazola i njihove zaštitne aktivnosti protiv oksidativnog stresa. Bit će predstavljena iskustva međunarodne/interdisciplinarne suradnje.
Dr. Vilija Kederienė stekla je prvostupničku diplomu kemijskog inženjerstva i magistarsku diplomu primijenjene kemije na Tehnološkom sveučilištu u Kaunasu (KUT), gdje je 2012. godine i doktorirala kemiju kod prof. Algirdasa Šačkusa. Tijekom doktorata stekla je međunarodno istraživačko iskustvo na Sveučilištu u Orléansu (Francuska). Nakon toga radila je kao istraživačica na KUT-u, surađujući s danskim farmaceutskim tvrtkama na projektima sinteze po narudžbi.
Od 2018. godine izvanredna je profesorica na Odjelu za organsku kemiju Kemijsko-tehnološkog fakulteta KUT-a. Također je obavljala dužnost prodekanice za studije (2016. – 2019.), prodekanice za istraživanje (2019. – 2024.), a trenutno je prodekanica za nastavu (od 2024.).
Dr. Kederienė ima preko 15 godina iskustva u nastavi i istraživanju, mentorira studente prvostupničkih, magistarskih i doktorskih studija te aktivno sudjeluje u znanstvenim projektima i međunarodnim konferencijama. Članica je Senata Sveučilišta u Kaunasu i stručnjakinja za evaluaciju nacionalnih i međunarodnih studijskih programa.
Dr. Vida Malinauskienė doktorirala je kemiju 2012. godine na Tehnološkom sveučilištu u Kaunasu (KUT), gdje trenutno radi kao izvanredna profesorica i voditeljica studijskih programa kemije. Tijekom doktorskog studija provela je istraživačko razdoblje na Sveučilištu u Gentu (Belgija), a kasnije je surađivala s danskim farmaceutskim tvrtkama na projektima sinteze po narudžbi. Njezino istraživanje usmjereno je na dizajn i sintezu N-heterocikličkih spojeva i derivata aminokiselina s potencijalnim biološkim primjenama. Predaje organsku kemiju i zelenu kemiju te je sudjelovala u nastavnim posjetima na nekoliko europskih sveučilišta.

















Nathalie Tufenkji je profesorica na Odjelu za kemijsko inženjerstvo Sveučilišta McGill, gdje je voditeljica katedre za istraživanje biokoloida i površina na Tier I u Kanadi. Doktorirala je kemijsko i okolišno inženjerstva na Sveučilištu Yale. Njezino istraživanje usmjereno je na područje interakcija čestica i površina s primjenom u zaštiti vodnih resursa, onečišćenju plastikom, kao i otkriću prirodnih antimikrobnih sredstava. Profesorica Tufenkji dobitnica je niza prestižnih svjetskih nagrada, članica je Kraljevskog društva Kanade i Kanadske akademije inženjerstva, te članica uredničkih savjetodavnih odbora časopisa Environmental Science and Technology, npj Clean Water, Advances in Colloid and Interface Science, Water Research i Environmental Science: Nano. Na UNU-INWEH-u, profesor Tufenkji doprinosi istraživanju kvalitete i zaštite vode.
Razgradnja rasute plastike u okolišu dovodi do oslobađanja mikroplastike koja može kontaminirati zalihe vode, poljoprivredna polja i hranu koju konzumiramo. Trošenje jedne mikroplastične čestice može dati do milijardi nanoplastike, a očekuje se da će onečišćenje nanoplastikom biti sveprisutno u okolišu.


Biotehnologinja po struci, dr. Andreani ima više od deset godina iskustva u mikrobiološkim istraživanjima, s ekspertizom koja obuhvaća medicinsku i okolišnu mikrobiologiju. Njezin trenutni rad usmjeren je na crijevni mikrobiom i njegovu ulogu u složenim bolestima poput anoreksije nervoze i upalne bolesti crijeva. Nakon doktorata, dr. Andreani je provela postdoktorsko istraživanje na Sveučilištu Lincoln u Velikoj Britaniji. Od 2014. godine objavljuje 35 radova u priznatim recenziranim časopisima, sa 657 citata i h-indeksom 16. Sudjelovala je u 13 istraživačkih projekata, od kojih je 9 bila glavna istraživačica odgovorna za projekt u tri europske zemlje: Njemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Italiji. Glavna je urednica visoko indeksiranog časopisa Taylor and Francis Journal of Inflammation Research i članica organizacijskog odbora Microbiome Virtual International Foruma (MVIF). Uz znanstvena istraživanja, strastveno se bavi znanstvenom komunikacijom i obrazovanjem. Autorica je ilustriranih knjiga za djecu o mikrobiologiji, s ciljem da složene znanstvene koncepte učini dostupnima mlađoj publici.

Razvoj novih strukturnih materijala ključan je za tranziciju prema održivim energetskim rješenjima. Koristeći teoriju funkcionala gustoće (DFT), istražujemo i predlažemo nove klase katalizatora koji omogućuju učinkovitije iskorištavanje otpadnih produkata te proizvodnju kemijskih spojeva s dodanom vrijednošću. Kombinirajući teorijsko modeliranje i eksperimentalni pristup, cilj istraživanja je ne samo predvidjeti materijale s poboljšanim svojstvima, već i steći dublje razumijevanje odnosa između njihove strukture i funkcije, otvarajući put prema novim rješenjima u obnovljivoj energiji.